U vrijeme dok ljudi nisu znali ispeći niti glineno posuđe, naši preci sazidali su monumentalni hram koji je porušio sve što smo do tada znali o našoj prošlosti.
Kada se govori o drevnim civilizacijama, kako bi se ilustrirao raspon vremena često se govori kako su egipatske piramide bile drevne već i starim Grcima ili kako je Stonehenge (prema najstarijim datiranjima) građen u vrijeme dok su još zadnji mamuti hodali zemljom. Göbekli Tepe, monumentalni hram blizu tursko-sirijske granice toliko je star da i takve usporedbe gube smisao. Recimo, njegovi graditelji su nama davni kao što su njima bili zadnji neandertalci, no puno bolje od izlistavanja nepreglednog vremena, koliko je star govori to što jednostavno ne bi trebao postojati.
Trebalo je samo zagrebati površinu…
Na Trbušasto brdo ( kako bi glasio doslovni prijevod) 1963. stigli su arheolozi sa sveučilišta u Chicagu, no kamene ploče pripisali su tek napuštenom bizantinskom groblju. Ipak, sasvim slučajno za nalazište je čuo njemački arheolog Klaus Schmidt, koji je nekoliko godina radio na četrdesetak kilometara udaljenom neolitskom nalazištu Nevali Çoriju. Čim je došao na brežuljak, odmah je prepoznao da gleda nešto daleko starije .
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na njegovu inicijativu, Njemački arheološki institut je godinu dana kasnije, 1995., u suradnji s Arheološkim muzejem iz obližnjeg grada Sanlıurfe, započeo iskapanja. Uskoro su otkriveni prvi megaliti od kojih je nekoliko njih bilo tako blizu površine da su vidljiva oštećenja plugom. Kopajući dublje, otkrili su da se radi o stupovima koji tvore kružnu formaciju. Pravi šok uslijedio kada su počeli datirati ostatke. Bez pretjerivanja, može se reći da je Göbekli Tepe ‘resetirao’ arheologiju jednako kao teorija relativnosti fiziku .
Zidan u vrijeme kada Zemlja tek izašla iz ledenog doba
Glavno nalazište sastoji se od 200 stupova u obliku slova T, visokih otprilike tri metra i teških 20 tona, složenih u otprilike 20 krugova. Mnogi stupovi imaju ugravirane životinje, prvenstveno predatore poput orlova, lisica, vukova u zmije. Ništa od ovog ne bi bilo iznenađenje da su podignuti, recimo, u vrijeme egipatskih piramida ili Stonehengea, no Göbekli Tepe je sagrađen prije 12.000 godina. A i to datiranje je prilično konzervativno – daljnja iskapanja pokala su da je mjesto korišteno kao svetište već prije 14.000 godina, a nakon 2.000 godina podignuti su masivni monoliti.
Koliko je to davno? Pa, zaboravite na egipatske piramide, zaboravite na Stonehenge, grobne humke, prve civilizacije Plodnog polumjeseca u Mezopotamiji. Göbekli Tepe je barem tri puta stariji i zidan je u vrijeme kada Zemlja izlazi iz ledenog doba.
Oblikovanje divovskih stijena je najmanji problem
Upravo zato Göbekli Tepe obara sva konvencionalna gledišta na razvoj civilizacije. Prema svemu što znamo, u to vrijeme su ljudi tek gradili prve stalne nastambe, nisu poznavali čak niti pečenje gline. Ideja spomenika, i to monumentalnog, koji bi izgradilo lovačko-sakupljačko društvo jednostavno je nezamisliva.
Nije problem u oblikovanju divovskih komada stijena – vapnenac je bio dovoljno blizu i dovoljno je mekan da se mogao oblikovati kamenim oruđem, pa čak i drvom. Puno veći problem je to što ga je sagradilo društvo koje se uzdržava isključivo lovom i sakupljanjem plodova, a takav život ne daje dovoljno viška hrane kako bi ljudi mogli “gubiti vrijeme” na tegljenje divovskih stijena i rezbarenje simbola na njima.
